Diplomirani studenti Glume na srpskom jeziku u klasi prof. Jasne Đuričić i sam. stručne saradnice Sanje Ristić Krajnov u predstavi „ČERNOBILjSKA MOLITVA“, koja je nastala na osnovu istoimenog „romana glasova“ Svetlane Aleksijevič.

„Glavni junaci nesvakidašnje dokumentarističke proze su i žrtve i spasioci, i deca i vojnici i žitelji avetinjske ozračene oblasti ograđene tablama upozorenja, i naučnici i psiholozi, lekari, preživeli, evakuisani i povratnici. Oni svi u peru Svetlane Aleksijevič govore reči koje se stapaju u jednu, jedinstvenu černobiljsku molitvu za postradale i one koji će još dugo snositi teške posledice.“

U moru informacija koje su nam danas lako dostupne, o nekim stvarima i događajima se ipak ne zna dovoljno. Iako je Černobilj na globalnom nivou danas aktuelan možda i isto onoliko koliko je bio i 1986. godine, i dalje stoji pitanje koliko mi zapravo o njemu znamo, i o njemu govorimo. Ova predstava govori o tom, i o nekim drugim pitanjima. Kroz živote pojedinaca, koji su na ovaj ili onaj način bili u vezi sa Černobiljskom katastrofom, polako se raspliće priča o njoj.  Ali, nisu u pitanju samo životi i iskustva onih koji su živeli u oblasti oko i blizu Černobilja onosno Pripjata. Publici se kroz glumce obraćaju i „likvidator“, zatim i njegova žena, kao i naučnici, političari, ali i oni koji su teške posledice te katastrofe doživeli kroz smrt sebi dragih osoba. Govore o svojim borbama, i onim na ličnom planu - za sebe i svoje bližnje, ali i o onim većim, borbama za svo stanovništvo koje je bilo zahvaćeno posledicama katastrofe, ali toga nije bilo svesno. Iako, kako je već pomenuto, danas možemo mnogo toga saznati vrlo lako, ovaj komad pruža nam ipak uvid u stvari iz drugačije perspektive. Centralni deo samo radnje jesu lične priče i tragedije individua, ali pokreću se i neka veća pitanja. Tokom predstave dotiču se i priče običnih građana, ali i onih koji su bili na vlasti, i svako od njih dobija glas. Takođe, govori se i o neznanju, iz kog proizilazi i bezbrižnost, koje je tada vladalo. Sve to zajedno daje novu, potpuniju sliku o Černobiljskoj katastrofi koja možda ipak nikad neće biti potpuno jasna, s obzirom da se u ono vreme i nije u prvi mah na svim zahvaćenim teoritorijama dovoljno ozbiljno shvatila, kao i na to da oni koji su bili toliko blizu nje nisu zapravo ni znali šta se tačno desilo, ni kako će se odvijati.