RADOMIR PUTNIK NA VRŠAČKOJ POZORIŠNOJ SCENI

 

Radomir Putnik (Odžaci, 9. jul 1946), književnik, dramaturg, teatrolog, pozorišni kritičar i profesor, osnovnu školu i gimnaziju završio je u Vršcu, dok je dramaturgiju diplomirao na Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu 1972. Na pozorišnu scenu Srbije stupa 1969. i to delom pod nazivom Šta je najveći domet seksa, koje je izvedeno na sceni beogradskog pozorišta Atelje 212. Vršačkoj pozorišnoj publici prvi put se predstavio delom Traktat o kafici, 1972, a njegovu dramu Baca Ica i njegova Mica  Milovan Novčić postavio je 1981. Na repertoaru Narodnog pozorišta „Sterija“ u Vršcu poslednji put je viđen u sezoni 1992/93. kada je postavljena  njegova drama Klimakterijum.

TV serija Kraj dinastije Obrenović od 11 epizoda, koja je 1995. emitovala Televizija Beograd, jedna je od najgledanijih i nakvalitetnijih igranih serija sa istorijskom tematikom koje pamtimo. Iz tog opusa nastala je i duodrama Poslednji trenuci kralja Aleksandra i kraljice Drage. To Putnikovo delo su u prostoru beogradskog hotela Hajat  dugo godina izvodili, prema rediteljskoj postavci Save Mrmaka  1996,  Ljiljana Blagojević i Tihomir Stanić. Najnovijom postavkom ovog dela vršačko pozorište se posle 32 godine vraća dramaturgiji Radomira Putnika u cilju da mu se ukaže više nego zaslužena pažnja, poštovanje i vrati bar deo duga za sve što je činio i čini za dramu i pozorište u Srbiji. Tom činu dodatno dajemo na značaju time što premijeru zakazujemo na 27. mart, Svetski dan pozorišta, kada u sklopu pozorišne zgrade  otvaramo novu kamernu scenu pod nazivom „Kibicfenster kod Sterije“. Taj Sterijin prozor u svet prvi će otvoriti Radomir Putnik i nadamo se prizvati što veći broj pozorišnih stvaralaca koji prepoznaju i slede pozorišne vrednosti bliske i potrebne publici Sterijinog grada, ali i prosvetiteljskoj misli „oca srpske drame“ kako je to formulisao Dušan Kovačević, a srodne ideji da jedino promišljanjem i suočavanjem sa sopstvenom istorijom i sadašnjošću možemo krepko hodati i ka budućnosti.

 Ivan Đorđević

 

REČ REDITELjA

 

Najpoznatiji kraljevski bračni par naše novije istorije - Aleksandar i Draga Obrenović izazivao je od samog početka njihove veze kako kontroverze, tako i divljenje. O životu i braku kralja i kraljice napisano je puno eseja, romana, drama, tako da ekipa ove predstave nije toliki akcenat stavila na istorijska zbivanja, jer će svaki gledalac svesno ili ne, tumačiti njihovu biografiju iz svog ugla. Za jedne je kralj Aleksandar bio tiranin, za druge je bio renesansni mladić, koji je između ostalog, jedini vladar koji je ugostio Nikolu Teslu. Za jedne je kraljica Draga bila žena koja je volela i finansirala razvoj umetnosti u Srbiji, za druge je bila udovica niskog porekla i još gore reputacije. Za nas, oni su bračni par koji smo probali da tumačimo iz današnjeg vremena i koji je uprkos spoljnim pritiscima, održao svoju početnu zaljubljenost i veru u ljubav do kraja života, na način na koji su oni takvu vrstu ljubavi doživljavali. Prepoznati kroz traume koje su ih povezale, oni su jedno u drugom našli sve ono što im je obeležilo raniji deo života - nedostatak roditeljske, odnosno partnerske ljubavi i odgovornosti koje su im nametnute u trenucima kada nisu bili dovoljno zreli za životna iskušenja.

Snežana Udicki