„Nakon koreografske radionice koju je organizirala Magdalena Reiter u Ljubljani, u meni se probudila želja za stvaranjem projekta u suradnji sa slovenskim umjetnicima. Razmišljajući o svojim trenutnim interesima, počela sam zamišljati projekt koji bi na neki način povezao kulturni prostor zemalja bivše Jugoslavije te istraživao upotrebu glasa i ritma na sceni, u izvedbi uživo. Budući da već dugo surađujem sa suvremenom glazbenom scenom (Nenad i Alen Sinkauz, Hahn Rowe, Porto Morto, Gordan Tudor) i da moj rad pluta između plesa i kazališta (suradnje sa Sašom Božićem, Simone Aughterlony i Ksenijom Zec), željela sam tj. pokušavam povezati svoje trenutne fascinacije i misli u komad pod nazivom Mandragora.“

Petra Hrašćanec

 

Mandragora istražuje iscrpljenost savremenog društva oblikovanog neoliberalnim kapitalizmom, rastućim nacionalizmima i strukturama koje počivaju na sukobu i eksploataciji.

U takvom prostoru raspuknuća i potisnutog zajedništva nastaje izvedba koja lebdi između plesnog rituala i koncerta, te poziva publiku u proces zajedničkog isceljenja.

Polazeći od rituala pletenja i od nasleđa ženskog rada kao temelja za povezivanje zajednice, Mandragora stvara scenski prostor u kojem ples i muzika oživljavaju arhetipske, instinktivne i kolektivne impulse. Otvorenost scenskih znakova i njihova višeslojnost potiču slobodne asocijacije na figure veštica, istoriju njihovih progona i trajnu borbu shvaćenu kao globalnu feminističku metaforu otpora i samoorganizovanja.

Susret dvojice muzičara i četiri plesačice savremenog plesa, utemeljen na međusobnoj igri i slušanju, gradi osetljivo, povezano i reakcijama vođeno tkivo izvedbe. Mandragora tako postaje umetnički čin prizivanja prošlosti kako bi se bolje razumela sadašnjost te prostor u kojem zajedništvo nije dano, nego se ponovo stvara - pokretom, zvukom i deljenim iskustvom.

Projekat je izveden uz finansijsku podršku Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Ministarstva kulture Republike Slovenije, Grada Zagreba, Glavne uprave Grada Ljubljane (Mestne občine Ljubljana) te Zaklade Kultura nova.